Povijest računala, koja je često prepuna zanimljivih i, iz današnje perspektive, zabavnih detalja, može pomoći da bolje razumijemo, više cijenimo i korisnije upotrijebimo tehnologiju koja nam danas stoji na raspolaganju.
To je putovanje kroz brojne izume ljudi koji su, u pravilu, bili desetljećima ispred svojeg vremena, kroz tehnologije za koje nitko nikad nije mogao niti pomisliti da će biti izumljene, kroz živote ljudi koji su većinu toga napravili samo zahvaljujući svojem entuzijazmu te kroz rođenje i razvoj industrije.
Rane godine
5000. godine prije Krista - Egipćani koriste kamenčiće kako bi zbrajali i oduzimali
oko 3000. godine prije Krista – Kinezi su izumili i koristili abacus, najstarije pomagalo za učenje; koristili su ga i stari Grci i Rimljani; u Europi se koristio do 17. stoljeća i početka korištenja arapskih brojeva i računanja na papiru; danas je zbog jednostavnosti korištenja u uporabi u nekim zemljama Dalekoga istoka
To je putovanje kroz brojne izume ljudi koji su, u pravilu, bili desetljećima ispred svojeg vremena, kroz tehnologije za koje nitko nikad nije mogao niti pomisliti da će biti izumljene, kroz živote ljudi koji su većinu toga napravili samo zahvaljujući svojem entuzijazmu te kroz rođenje i razvoj industrije.
Rane godine
5000. godine prije Krista - Egipćani koriste kamenčiće kako bi zbrajali i oduzimali
oko 3000. godine prije Krista – Kinezi su izumili i koristili abacus, najstarije pomagalo za učenje; koristili su ga i stari Grci i Rimljani; u Europi se koristio do 17. stoljeća i početka korištenja arapskih brojeva i računanja na papiru; danas je zbog jednostavnosti korištenja u uporabi u nekim zemljama Dalekoga istoka
- 17. stojeće – vrijeme kada nastaju logaritamske tablice, a kao pomoć pri računanju pojavljuje se logaritamsko ili pomično računalo
1623. godine – njemački matematičar i astronom, Wilhelm Schickard, izumio je prvi mehanički kalkulator koji je zbrajao, oduzimao, množio i dijelio; njegov kalkulator ostaje nepoznat još slijedećih 300 godina do rekonstrukcije 60-tih godina 20. stoljeća
- 1642. godine - francuski filozof i matematičar, Blaise Pascal, izradio je mehanički stroj koji je mogao relativno brzo zbrajati i oduzimati velike brojeve; stroj je trebao pomoći njegovom ocu koji je radio kao poreznik; mana mu je bila nedovoljna preciznost budući da tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova; stroj je dobio naziv Pascalina
- 1672. godine – njemački filozof i matematičar, Gottfreid Wilhelm Leibniz, izradio je stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi; Leibniz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav, a koji i danas primjenjujemo u radu računala
- 1801. godine - Joseph Marie Jacquard izumio je tkalački stroj kod kojeg su uzorci tkanja bili predstavljeni nizom bušenih kartica; raspored rupica na bušenim karticama predstavljao je program kojim se određivalo djelovanje tkalačkog stroja
- 1822. godine – engleski izumitelj, Charles Babbage, izrađuje nacrt stroja namijenjenog računanju logaritma u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papir; Babbage je taj stroj nazvaodiferencijalni stroj; to je bio vrlo složen i skup projekt, ali stroj nikad nije bio dovršen; ograničenje je opet bila tehnologija koja nije mogla slijediti Babbageove zamisli, ali i financije, budući da je vlada, nakon petnaest godina, prestala financirati njegov projekt
- 1833. godine - Babbage je dobio ideju za izradu stroja kojim je želio ukloniti nedostatke dotadašnjih mehaničkih kalkulatora; tako nastaje analitički stroj za računanje koji je trebao rješavati različite zadatke; po svojoj građi, stroj je imao sve elemente suvremenih računala: ulazni uređaji, memorija, centralna jedinica, program na bušenim karticama i izlazni uređaj; njegova ideja predstavlja model računala kakvo upotrebljavamo i danas; njegov analitički stroj smatramo mehaničkom pretečom današnjih računala
- Ada Byron King, grofica Lovelace, surađivala je s Charlesom Babbageom, prva žena vizionarka u svijetu računala; opisivala je mogućnosti analitičkoga stroja koji se kasnije počeo koristiti u praktične i znanstvene svrhe; Ada je bila matematičarka koja je predložila Babbageu način na koji stroj može izračunavati Bernoullijeve brojeve -prvi kompjutorski program ADA
- 1890. godine - Herman Hollerith izumio je stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva; nazvan jesortirnim strojem
- 1896 godine – Hollerith osniva tvrtku Tabulating Machine Company (TMC)
- 1924. godine – tvrtka TMC udružuje se s još nekoliko srodnih kompanija te nastaje tvrtka IBM (International Business Machine) koja i danas predstavlja jednog od najznačajnijih proizvođača računala na svijetu
- 1938. godine - Konrad Zuse izrađuje računalo Z1; nešto kasnije nastaje Z2
- 1942. godine - Zuse izrađuje Z3, prvi programirani kalkulator koji radi na principu binarne algebre, a 1943. izrađuje Z4
Temeljni element ovih računala bili su elektromagnetski releji. Zuse je tada poznavao mogućnosti elektronskih cijevi, ali se zbog nepouzdanosti odlučio za releje. U Njemačkoj nisu pridavali velik značaj njegovim radovima te je razvoj programibilnih kalkulatora bio isključivo rezultat njegova entuzijazma.
1943. godine - Howard Aiken, uz financijsku pomoć IBM-a, a inspiriran Babbageovim radovima, izradio je elektromehaničko računalo MARK I; računalo je bilo dugačko približno 20 metara, visoko 2.5 metara, težilo 5 tona, a imalo oko 750000 dijelova; ovo se računalo temeljilo na elektromagnetskim relejima
1943. godine – engleski matematičar Alan Turing je sa svojim timom izradio računalo Colossus koji je dešifrirao njemačke tajne poruke, šifrirane njemačkim strojem za šifriranje Enigma; prvi put se pojavljuju elektronske cijevi
1943. godine - Howard Aiken, uz financijsku pomoć IBM-a, a inspiriran Babbageovim radovima, izradio je elektromehaničko računalo MARK I; računalo je bilo dugačko približno 20 metara, visoko 2.5 metara, težilo 5 tona, a imalo oko 750000 dijelova; ovo se računalo temeljilo na elektromagnetskim relejima
1943. godine – engleski matematičar Alan Turing je sa svojim timom izradio računalo Colossus koji je dešifrirao njemačke tajne poruke, šifrirane njemačkim strojem za šifriranje Enigma; prvi put se pojavljuju elektronske cijevi